Social-ecological challenges of rural development – SECRURAL

http://www.fazos.unios.hr/sa/programme.html

Title
Uloga poljoprivrede u ruralnom razvoju
(The role of agriculture in rural development)

Authors
Jež Rogelj, Mateja ; Mikuš, Ornella ; Trako Poljak, Tijana ; Hadelan, Lari

Type, subtype and category of paper
Conference proceedings papers, full paper, scholarly

Original
56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma – Zbornik radova / Rozman, V. ; Antunović, Z. – Vodice : Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 209-213

Congress
56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma

Place and date
Vodice, Hrvatska, 5.-10.9.2021

Type of participation
Lecture

Type of review
Peer review

Keywords
diverzifikacija, ekonomska uloga, korelacija, poljoprivreda, ruralni razvoj
(agriculture, correlation, diversification, economic role, rural development)

Abstract
Cilj rada je prikazati ulogu poljoprivrede u ruralnom razvoju u Hrvatskoj. Korelacijskom analizom je utvrđeno da postoji srednje jaka negativna povezanost između BDP-a po stanovniku i BDV-a poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na županijskoj razini koja u 2017. iznosi r= -0, 56 ; p<0, 01. U sedam hrvatskih županija udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ukupnom BDV-u je preko 10 %. Osim osiguravanja hrane, poljoprivreda ima i druge funkcije u ruralnom razvoju kao što su doprinos ruralnoj zaposlenosti i demografskim pokazateljima, očuvanje krajolika i tradicije na ruralnim područjima Diverzifikacija ruralne ekonomije trebala bi pomoći u zadržavanju ljudi u ruralnim područjima i potaknuti opći ruralni razvoj.

Source language
Croatian

Scientific area
Agriculture/Agronomy

RELATED TO

Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb

Profiles:

 Lari Hadelan (author)

 Tijana Trako Poljak (author)

 Ornella Mikuš (author)

 Mateja Jež Rogelj (author)

http://www.fazos.unios.hr/sa/programme.html

Title
Socio-Ecological Challenges of Rural Development in Croatia

Authors
Trako Poljak, Tijana ; Ivanović, Vladimir ; Šimac, Bruno

Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, unpublished, scholarly

Original
56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma – Zbornik radova / Rozman, V. ; Antunović, Z. – Osijek : Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, 2021, 321-326

Congress
56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma

Place and date
Vodice, Hrvatska, 05-10.09.2021

Type of participation
Lecture

Type of review
Peer review

Keywords
social ecology, rural sociology, rural development, Croatia

Abstract
Globalization processes, aggravated by global ecological crisis, exert pressures on all parts of the world and Croatian rural areas are no exception. Post-socialist legacy, wartime destruction, transition to democratic liberal system, and accession to the EU are just some of the challenges to rural development in Croatia. However, while rural areas are regaining principal position in developmental policies, there is a lack of more comprehensive scientific research in Croatia that would inform national development strategies. We argue for the need for socio- ecological research, which would include not only economic but environmental and social aspects of rural development as well.

Source language
English

Scientific area
Sociologija

RELATED TO

Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Filozofski fakultet, Zagreb

Profiles:

 Vladimir Ivanović (author)

 Tijana Trako Poljak (author)

 Bruno Šimac (author)

https://www.europeansociology.org/about-esa-2021-barcelona-online/programme

Title
Subjective Wellbeing in Central Europe – A Longitudinal Comparison Between Rural and Urban Areas of Eight Central European Countries

Authors
Ivanović, Vladimir ; Šimac Bruno ; Trako Poljak, Tijana

Congress
15th ESA Conference 2021- Sociological knowledges for alternative future

Place and date
Barcelona, Spain, 31.08-03.09.2021.

Keywords
subjective wellbeing, flourishing index, rural areas, Central Europe, European Social Survey

Abstract
This paper relies on European Social Survey (ESS) data to measure, analyse and compare subjective wellbeing in urban and rural areas of eight Central European countries (Austria, Croatia, Czech Republic, Germany, Hungary, Poland, Slovenia, and Slovakia) during the ten- year period between ESS Round 4 (2008) and Round 9 (2018). The present study is aimed at examining the differences in subjective wellbeing between urban and rural residents in Central Europe, as well as determinants behind one’ subjective wellbeing. Based on available ESS items we have chosen to construct a more concise version of the VanderWeele et al.’s Flourishing Index (FI) named ‘Subjective Wellbeing Index’ (SWI). The chosen domains of flourishing that are featured in SWI are: (1) happiness and life satisfaction, (2) mental and physical health and (3) financial and material stability. SWI is a measuring instrument of satisfactory reliability which measures a single phenomenon. Results indicate that in almost all countries in 2008 the urban respondents have higher perceived subjective wellbeing, while in 2018 there is a shift in favour of rural respondents or there is no difference in most countries. Furthermore, regardless of their settlement type, respondents show higher subjective wellbeing in 2018 than 2008. Lastly, our findings suggested that, regardless of one’s residential location, subjective wellbeing is strongly related to higher satisfaction with government services, higher trust in other people and younger age groups.

https://eugeo2021.eu/_files/200000463-38c0238c04/eugeo-2021-final-programme.pdf

Title
Social-environmental resilience of Croatian rural areas to seismic hazards: 2020 earthquake in Sisak-Moslavina County

Authors
Trako Poljak, Tijana ; Ister Šverko, Tara ; Ivanović, Vladimir

Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, abstract, scholarly

Original
EUGEO 2021. Book of Abstracts / – Prag, 2021, 209-209

Congress
EUGEO 2021. 8TH EUGEO CONGRESS ON THE GEOGRAPHY OF EUROPE

Place and date
Prag, Češka, 28.06.-01.07.2021

Type of participation
Lecture

Type of review
International peer review

Keywords
sociology of disasters, rural sociology, earthquake, rural areas, Croatia

Abstract
The aim of this paper is to examine the resilience of Croatian rural areas and their population with regards to the strong 2020 earthquake, which caused significant damage to the Sisak-Moslavina County. The earthquake hit on 29 December 2020, with the magnitude 6.4 Mw (6.2 ML), and maximum felt intensity estimated at VIII to IX (heavily damaging to destructive) on the European macro- seismic scale. We will rely on existing official data provided by the European Union institutions, Croatian government, as well as other official bodies such as the Red Cross, in order to map the physical impact of the earthquake in Sisak- Moslavina County. We will then conduct deep semi- structured interviews with the members of key governmental and non-governmental organizations, who can offer first-hand information about the social impacts of the earthquake. Finally, we will also conduct interviews with local rural population in order to better understand their ways of coping with this disaster. This research will be conducted as part of the project SECRURAL funded by Croatian National Science Foundation (UIP-2019-04-5257). The results will provide us with detailed analysis regarding environmental physical effects as well as social impact of the 2020 earthquake in Croatian rural areas and its population. On the basis of our results and conclusions, we will offer public policies recommendations for strengthening rural resilience to potential future seismic and other natural disasters.

Source language
English

Scientific area
Sociologija

RELATED TO

Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Filozofski fakultet, Zagreb

Profiles:

 Vladimir Ivanović (author)

 Tijana Trako Poljak (author)

http://hsd.hr/hr/kongres-2021-godine/
https://www.facebook.com/Hrvatsko-sociolo%C5%A1ko-dru%C5%A1tvo-159371500760252/videos 

Title
Osobno blagostanje u Hrvatskoj: Regionalna usporedba ruralnog i urbanog stanovništva (ESS 2018)
(Subjective Wellbeing in Croatia: A Regional comparison of rural and urban population (ESS 2018))

Authors
Ivanović, Vladimir ; Šimac, Bruno ; Trako Poljak, Tijana

Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, abstract, scholarly

Original
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva “Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?” – knjiga sažetaka / – , 2021, 30-30

Congress
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva “Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?

Place and date
Zagreb, Hrvatska, 20-21.05.2021

Type of participation
Lecture

Type of review
Local peer review

Keywords
subjektivno blagostanje, indeks procvata, ruralna naselja, urbana naselja, European Social Survey, regionalni razvoj
(subjective wellbeing ; flourishing index ; rural settlements ; urban settlements ; European Social Survey ; regional development)

Abstract
Rad se oslanja na podatke Europskog društvenog istraživanja (engl. European Social Survey – ESS) s ciljem mjerenja, analize i usporedbe subjektivnog blagostanja stanovnika urbanih i ruralnih naselja Hrvatske. Na temelju dostupnih čestica konstruirali smo koncizniju verziju Indeksa procvata (engl. Flourishing Index) koju nazivmo Indeks subjektivnog blagostanja (ISB). Konstruirani Indeks subjektivnog blagostanja oslanja se na tri odabrane domene VanderWeeleovog Indeksa procvata, a to su: (1) sreća i zadovoljstvo životom, (2) mentalno i fizičko zdravlje i (3) financijska i materijalna stabilnost. ISB je konstruiran koristeći četiri čestice dostupne u ESS istraživanju, a to su: (1) trenutna razina sreće, (2) trenutno zadovoljstvo životom, (3) samoprocjena zdravlja te (4) stav o trenutnim prihodima kućanstva. U radu zaključujemo da ISB predstavlja jednodimenzionalan mjerni konstrukt zadovoljavajuće razine pouzdanosti (Cronbachov = 0, 729). Kako bismo proveli međuregionalnu usporedbu, koristili smo podatke iz 2018. godine (ESS runda 9) za ispitanike iz hrvatskih ruralnih i urbanih naselja za svaku od pet regija na koje je u istraživanju bila podijeljena Hrvatska. Nadalje, koristeći se metodama multivarijatne regresijske analize, provjerili smo jesu li odabrani konceptualni prediktori, poput sociodemografskih obilježja, skale ljudskih vrijednosti (engl. Human Values Scale), međuljudsko i institucionalno povjerenje, zadovoljstvo s blagostanjem države, kao i ostali potencijalni prediktori, povezani s ISB-om. Veličina analiziranog uzorka je 1810 ispitanika s 59% ispitanika koji žive u urbanim te s 41% onih koji žive u ruralnim naseljima. Ovakva podjela prema tipu naselja u skladu je i s najrecentnijim podacima OECD-a o strukturi stanovništva Hrvatske iz 2019. godine. Preliminarni rezultati ukazuju na to da stanovnici Hrvatske imaju prosječni rezultat na ISB-u iznad sredine teorijskog raspona rezultata skale (M = 14, 97 ; SD = 2, 93) koja iznosi 12. T-testom utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike na temelju tipa naselja stanovnika (t = 5, 40 ; p < 0, 01) gdje stanovnici u urbanim naseljima ostvaruju više rezultate na ISB-u od onih u ruralnim. Gledajući usporedbu ispitanika iz ruralnih i urbanih naselja u specifičnim regijama, statistički značajne razlike vidljive su samo u jednoj hrvatskoj regiji (središnja Hrvatska). Nadalje, multivarijatnom regresijskom analizom utvrdili smo kako 8 prediktora objašnjava 30, 1% varijance ISB-a u urbanim naseljima, dok u ruralnim naseljima 5 prediktora objašnjava 28, 9% varijance ISB-a. Prediktori koji se nisu pokazali statistički značajnim u ruralnom dijelu istraživane populacije, a prisutni su u urbanom, dva su indeksa ljudskih vrijednosti, indeks samotranscendencije (engl. Self-Transcendence Index) i indeks očuvanja (engl. Conservation Index) te radni status. Važnost ovog rada leži u neistraženosti tematike blagostanja, pogotovo na stanovnicima hrvatskih ruralnih naselja. Dodatno, istraživanje blagostanja na temelju dostupnih podataka uvelike će doprinijeti u daljnjem radu i poboljšavanju kvantitativne, ali i kvalitativne faze istraživačkog projekta. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP-2019- 04-5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Source language
Croatian

Scientific area
Sociologija

RELATED TO

Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Filozofski fakultet, Zagreb

Profiles:

 Tijana Trako Poljak (author)

 Vladimir Ivanović (author)

 Bruno Šimac (author)

http://hsd.hr/hr/kongres-2021-godine/

https://www.facebook.com/Hrvatsko-sociolo%C5%A1ko-dru%C5%A1tvo-159371500760252/videos

Title
Socio- prostorni pristup definiranju i istraživanju otpornosti i održivosti
(Socio-spatial approach to defining and researching resilience and sustainability)

Authors
Zlatar Gamberožić, Jelena ; Ursić, Sara ; Vukić, Jana

Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, abstract, scholarly

Original
VIII. NACIONALNI KONGRES HRVATSKOG SOCIOLOŠKOG DRUŠTVA HRVATSKO DRUŠTVO I COVID-19 PANDEMIJA: KRIZA KAO PRILIKA? / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko – Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo (HSD), 2021, 62-62

ISBN
978-953-8070-19-8

Congress
HRVATSKO DRUŠTVO I COVID-19 PANDEMIJA: KRIZA KAO PRILIKA?

Place and date
Zagreb, Hrvatska, 20.-21.5. 2021

Type of participation
Lecture

Type of review
Local peer review

Keywords
otpornost, održivost, zajednica, socio-prostorni pristup, urbano, ruralno, integrativni pristup
(resilience, sustainability, community, socio-spatial approach, urban, rural, integrative approach)

Abstract
Održivost i otpornost kao koncepti otvoreni su za višestruku, ponekad kontradiktornu interpretaciju, koja često društvenim znanostima nameće istraživački okvir tehničkih ili prirodnih znanosti. Supstancijalna bliskost koncepata i spomenuta otvorenost zahtijevaju pojačan napor kako bi se različiti pristupi njihovom istraživanju sagledali, usporedili i međusobno povezali u koherentnu cjelinu znanstvenih spoznaja. Najvažnija razlika koju bismo mogli odrediti jest ta da koncept otpornosti stavlja veći naglasak na uznemirujuće događaje, prilagodbu i oporavak. Održivost se usredotočuje na ‘temeljne uzroke’ (budućih) poremećaja naglašavajući ublažavanje klime i ideju socijalne sigurnosti. Koncept održivosti se etablirao kao dio društvenih znanosti i danas je ekološka dimenzija samo jedan od četiri stupa održivosti te čini temelj onog što danas nazivamo održivim razvojem. I pojam otpornosti koji je pozicioniran u širi kontekst socio-ekološkog sistema zbog čega je koncept otpornosti smješten u globalni diskurs. Međutim, treba imati na umu da kada govorimo o otpornosti socio-ekološkog sistema ne govorimo samo o apstraktnom sistemu na koji utječu nepredvidive i neočekivane ekološke nedaće, već govorimo i o dugoročnim izazovima koje se događaju iznutra, odnosno proizlaze iz same zajednice koju pak moramo razumijevati u globalnom, ali i nacionalnom, regionalnom i lokalnom kontekstu. Uzimajući u obzir navedeno, u diskurs otpornosti neminovno je uključiti društvenu, kulturnu i prostornu otpornost kao stupove koji zajedno omogućavaju održivost otpornosti. Primarna svrha analize i evaluacije navedenih koncepata u ovome izlaganju jest pokušaj postavljanje integrativnog teorijskog okvira za istraživanje urbanih i ruralnih prostora i lokalnih zajednica iz sociološke perspektive. Razumijevanje socijalne i kulturne otpornosti usko je vezano uz koncept zajednice kao aktera u tom dinamičnom procesu. U kontekstu socijalne otpornosti kao alata za unapređenje (ruralnog i urbanog) prostora koncept zajednice gotovo je od presudne važnosti za razumijevanje suvremenih socio-prostornih odnosa. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP-2019-04- 5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Source language
Croatian

Scientific area
Sociologija

RELATED TO

Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Profiles:

 Jelena Zlatar Gamberožić (author)

 Jana Vukić (author)

 Sara Ursić (author)

http://hsd.hr/hr/kongres-2021-godine/

https://www.facebook.com/Hrvatsko-sociolo%C5%A1ko-dru%C5%A1tvo-159371500760252/videos

Title
Zašto studenti žele otići živjeti i raditi izvan Hrvatske? Istraživanje razlika u želji odlaska prema tipu naselja
(Why do students want to go live and work outside of Croatia? Exploring the differences in the desire of emigration according to the type of settlement)

Authors
Šimac, Bruno ; Rukavina, Izvor ; Trako Poljak, Tijana

Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, abstract, scholarly

Original
Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marcelić, Marko – Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo (HSD), 2021, 47-47

ISBN
978-953-8070-19-8

Congress
Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva

Place and date
Zagreb, Hrvatska, 20-21.05.2021

Type of participation
Lecture

Type of review
Local peer review

Keywords
migracije, iseljavanje mladih, odljev mozgova, hrvatska ruralna područja, ruralna mladež
(migration, youth emigration, brain drain, Croatian rural areas, rural youth)

Abstract
Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine započeo je i najrecentniji emigrantski val koji u određenoj mjeri karakterizira odlazak mladih visokoobrazovanih stručnjaka iz Hrvatske (tzv. „odljev mozgova“). Na ovakve negativne migracijske trendove nisu imuna ni hrvatska ruralna područja koja se danas suočavaju s ozbiljnim depopulacijskim problemima na što, osim negativnog trenda starenja i negativnog prirodnog prirasta stanovništva hrvatskih ruralnih područja, kao i hrvatske države općenito, u određenoj mjeri utječe i odlazak mladih stanovnika s ruralnih područja. Stoga je moguće uvidjeti kako se hrvatska ruralna područja danas bore s gubitkom ključnih pokretača ruralne revitalizacije (mladima) i to ne samo u migracijskom toku prema hrvatskim urbanim područjima već i onima izvan granica države. Cilj je ovog rada utvrditi razlike u želji, ali i privlačnim i potisnim razlozima potencijalnog odlaska na život i rad izvan Hrvatske prema tipu naselja u kojem su studenti proveli najveći dio života. Razlike u odrednicama želje odlaska studenata ovih dvaju tipova naselja provjeravat će se provedbom dvaju modela binarne logističke regresije u kojoj su prediktori želje odlaska: individualna socio-demografska obilježja studenata, socijalna podrška, nacionalni ponos te povjerenje u institucije RH. Rezultati istraživanja prikupljeni su 2017. godine u sklopu kolegija Istraživački projekt na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 529 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Unutar istraživanja samostalno je konstruiran mjerni instrument Razlozi odlaska sastavljen od 17 čestica koje čine 5 dimenzija čimbenika potencijalnog odlaska studenata na život i rad izvan Hrvatske (ekonomski, osobno-iskustveni, osobno-obiteljski, općedruštveni te znanstveno-profesionalni razlozi odlaska). Unatoč tome što rezultati pokazuju kako se studenti ne razlikuju u svojoj želji odlaska s obzirom na tip naselja iz kojeg dolaze (χ2 = 3, 534 ; p > 0, 05), postoji statistički značajna razlika u razmišljanju o odlasku (χ2 = 11, 109 ; p < 0, 05), pa tako studenti iz urbanih naselja češće razmišljaju o odlasku na život i rad u inozemstvo od svojih kolega iz ruralnih naselja. Također, postoje i određene razlike u odrednicama želje o potencijalnom odlasku između ovih dviju grupa studenata pa su se u binarnoj logističkoj regresiji kao relevantni prediktori želje odlaska studenata iz ruralnih područja pokazala razina socijalne podrške, dok su se kod studenata iz urbanih područja relevantnim pokazali nacionalni ponos i povjerenje u institucije RH. Prema tipu naselja nema razlika u potencijalnim razlozima odlaska, odnosno za obje skupine studenata najvažniji su ekonomski razlozi odlaska, a najmanje važni osobno-obiteljski. U zaključku se naglašavaju ključni nalazi i njihove implikacije, ali i budući smjerovi u istraživanju fenomena ruralnih migracija. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP- 2019-04-5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Source language
Croatian

Scientific area
Sociologija

RELATED TO

Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Filozofski fakultet, Zagreb

Profiles:

 Tijana Trako Poljak (author)

Izvor Rukavina (author)

 Bruno Šimac (author)