8th National Congress of the Croatian Sociological Society, Croatia, 20-21/5/2021 (in Croatian)

http://hsd.hr/hr/kongres-2021-godine/

https://www.facebook.com/Hrvatsko-sociolo%C5%A1ko-dru%C5%A1tvo-159371500760252/videos

Title
Zašto studenti žele otići živjeti i raditi izvan Hrvatske? Istraživanje razlika u želji odlaska prema tipu naselja
(Why do students want to go live and work outside of Croatia? Exploring the differences in the desire of emigration according to the type of settlement)

Authors
Šimac, Bruno ; Rukavina, Izvor ; Trako Poljak, Tijana

Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, abstract, scholarly

Original
Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marcelić, Marko – Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo (HSD), 2021, 47-47

ISBN
978-953-8070-19-8

Congress
Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva

Place and date
Zagreb, Hrvatska, 20-21.05.2021

Type of participation
Lecture

Type of review
Local peer review

Keywords
migracije, iseljavanje mladih, odljev mozgova, hrvatska ruralna područja, ruralna mladež
(migration, youth emigration, brain drain, Croatian rural areas, rural youth)

Abstract
Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine započeo je i najrecentniji emigrantski val koji u određenoj mjeri karakterizira odlazak mladih visokoobrazovanih stručnjaka iz Hrvatske (tzv. „odljev mozgova“). Na ovakve negativne migracijske trendove nisu imuna ni hrvatska ruralna područja koja se danas suočavaju s ozbiljnim depopulacijskim problemima na što, osim negativnog trenda starenja i negativnog prirodnog prirasta stanovništva hrvatskih ruralnih područja, kao i hrvatske države općenito, u određenoj mjeri utječe i odlazak mladih stanovnika s ruralnih područja. Stoga je moguće uvidjeti kako se hrvatska ruralna područja danas bore s gubitkom ključnih pokretača ruralne revitalizacije (mladima) i to ne samo u migracijskom toku prema hrvatskim urbanim područjima već i onima izvan granica države. Cilj je ovog rada utvrditi razlike u želji, ali i privlačnim i potisnim razlozima potencijalnog odlaska na život i rad izvan Hrvatske prema tipu naselja u kojem su studenti proveli najveći dio života. Razlike u odrednicama želje odlaska studenata ovih dvaju tipova naselja provjeravat će se provedbom dvaju modela binarne logističke regresije u kojoj su prediktori želje odlaska: individualna socio-demografska obilježja studenata, socijalna podrška, nacionalni ponos te povjerenje u institucije RH. Rezultati istraživanja prikupljeni su 2017. godine u sklopu kolegija Istraživački projekt na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 529 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Unutar istraživanja samostalno je konstruiran mjerni instrument Razlozi odlaska sastavljen od 17 čestica koje čine 5 dimenzija čimbenika potencijalnog odlaska studenata na život i rad izvan Hrvatske (ekonomski, osobno-iskustveni, osobno-obiteljski, općedruštveni te znanstveno-profesionalni razlozi odlaska). Unatoč tome što rezultati pokazuju kako se studenti ne razlikuju u svojoj želji odlaska s obzirom na tip naselja iz kojeg dolaze (χ2 = 3, 534 ; p > 0, 05), postoji statistički značajna razlika u razmišljanju o odlasku (χ2 = 11, 109 ; p < 0, 05), pa tako studenti iz urbanih naselja češće razmišljaju o odlasku na život i rad u inozemstvo od svojih kolega iz ruralnih naselja. Također, postoje i određene razlike u odrednicama želje o potencijalnom odlasku između ovih dviju grupa studenata pa su se u binarnoj logističkoj regresiji kao relevantni prediktori želje odlaska studenata iz ruralnih područja pokazala razina socijalne podrške, dok su se kod studenata iz urbanih područja relevantnim pokazali nacionalni ponos i povjerenje u institucije RH. Prema tipu naselja nema razlika u potencijalnim razlozima odlaska, odnosno za obje skupine studenata najvažniji su ekonomski razlozi odlaska, a najmanje važni osobno-obiteljski. U zaključku se naglašavaju ključni nalazi i njihove implikacije, ali i budući smjerovi u istraživanju fenomena ruralnih migracija. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP- 2019-04-5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Source language
Croatian

Scientific area
Sociologija

RELATED TO


Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Filozofski fakultet, Zagreb

Profiles:

 Tijana Trako Poljak (author)

Izvor Rukavina (author)

 Bruno Šimac (author)

Posted in Presentations | Leave a comment

8th National Congress of the Croatian Sociological Society, Croatia, 20-21/5/2021 (in Croatian)

http://hsd.hr/hr/kongres-2021-godine/

https://www.facebook.com/Hrvatsko-sociolo%C5%A1ko-dru%C5%A1tvo-159371500760252/videos

Title
Kapaciteti otpornosti hrvatskih ruralnih područja kao socijalno-ekoloških sustava
(Resilience capacities of Croatian rural areas as social-ecological systems)

Authors
Trako Poljak, Tijana ; Žažar, Krešimir ; Puđak, Jelena ; Jež Rogelj, Mateja

Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, abstract, scholarly

Original
Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko – Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 56-56

ISBN
978-953-8070-19-8

Congress
Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva

Place and date
Zagreb, Hrvatska, 20.-21.05.2021

Type of participation
Lecture

Type of review
Local peer review

Keywords
hrvatska ruralna područja, ruralni razvoj, socijalno-ekološki sustavi, pokazatelji razvijenosti, kapacitet otpornosti
(Croatian rural areas, rural development, social-ecological system, indicators of resilience, capacity for resilience)

Abstract
Ruralna područja posljednja su dva desetljeća uvelike zanemarena istraživačka tema u domaćoj sociologiji, posebno u usporedbi s tzv. zlatnim dobom ruralne sociologije prošlog stoljeća. U isto vrijeme, s globalnom socijalno-ekološkom krizom, a i drugim krizama kao što je globalna pandemija bolesti COVID-19, koje ne zaobilaze ni Hrvatsku, te s obzirom na lokalne probleme poput nedavnih razornih potresa, evidentno je da su ruralna područja iznimno važna u bilo kakvim promišljanjima o razvoju i razvojnim perspektivama hrvatskog društva. S jedne strane, radi se o ranjivim prostorima koje ovakve krize pogađaju s mnogo težim posljedicama, no istovremeno je riječ o sredinama koje posjeduju specifične kapacitete otpornosti (engl. resilience) i prilagodbe koje je nužno istražiti kako bi ih se moglo iskoristiti i raditi na njihovu jačanju. To je već prepoznato u Europi, pa ruralna područja zauzimaju ključno mjesto u međunarodnim razvojnim strategijama. Stoga je nužno ponovno probuditi sustavnija znanstvena bavljenja ruralnim područjima u Hrvatskoj koja su prošla niz dramatičnih promjena kroz posljednje tri, a danas možemo govoriti i o četvrtoj modernizaciji. Pritisci globalizacije, zajedno s realnošću ekološke krize, egzogeni su čimbenici koji nisu zaobišli ni hrvatska sela. Postsocijalističko nasljedovanje, ratna razaranja, tranzicija u demokratski liberalni sustav te pristup Europskoj uniji samo su neki od endogenih izazova perspektivama ruralnog razvoja. U ovom ćemo izlaganju predstaviti recentni istraživački pristup koji ruralna područja definira kao dinamične socijalno-ekološke sustave (RSES) s inherentnim kapacitetima prilagodbe i otpornosti. Ruralni prostor u tom se smislu shvaća kao socijalni prostor neraskidivo povezan s prirodnom okolinom, a ključne sastavnice ruralnog razvoja njegove su tijesno isprepletene i međuovisne ekonomske, socijalne i ekološke dimenzije. Istodobno se ne smiju zanemariti lokalni, nacionalni i međunarodni akteri (npr. dionici lokalne i nacionalne uprave, Europske unije te različitih politika ruralnog razvoja) koji vrše izvanjske pritiske na RSES-ove. Prikazat ćemo preliminarne podatke znanstvenog projekta HRZZ-a „Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja: objektivni i subjektivni pokazatelji otpornosti hrvatskih ruralnih socijalno-ekoloških sustava“ (UIP-2019-04-5257) u kojem ukazujemo na važnost uključivanja objektivnih pokazate- lja otpornosti (ekonomska, ekološka i socijalna dimenzija), no i često zanemarenu subjektivnu dimenziju (socijalni, ljudski i kulturni kapital). Cilj je izraditi model izračuna indeksa otpornosti hrvatskih ruralnih područja na temelju objektivnih i subjektivnih pokazatelja. U izlaganju ćemo se osvrnuti na određene izazove konceptualizacije ruralnih područja kao socijalno-ekoloških sustava (RSES-ova) te ukazati na metodološke izazove koji se pojavljuju prilikom izrade indika- tora razvoja i prikupljanja statističkih podataka. Konačno, osvrnut ćemo se na važnost sustav- nog pristupa koji ruralna područja i stanovništvo razumijeva kao aktivne sudionike aktualnih društvenih kretanja te koji bi služio kao poticaj za izradu kvalitetnijih i učinkovitijih strategija ruralnog razvoja prilagođenih hrvatskim okolnostima.

Source language
Croatian

Scientific area
Sociologija

RELATED TO


Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) ( POIROT)

Institutions:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Profiles:

 Jelena Puđak (author)

 Mateja Jež Rogelj (author)

 Tijana Trako Poljak (author)

 Krešimir Žažar (author)

Posted in Presentations | Leave a comment

“Let’s plow our fields” or on the importance of national agricultural production in Croatia (in Croatian)

Source: Facebook

http://hsd.hr/hr/2020/04/16/zaorimo-hrvatska-polja-ili-o-vaznosti-nacionalne-poljoprivredne-proizvodnje/

Posted in Popularization | Leave a comment