https://anatomija-otoka.com/hr/novosti/program-9.-anatomije-otoka-114?g=5Title
Održivost i otpornost jadranskih otoka- primjeri različitih smjerova turističkog razvoja
(Sustainability and resilience of the Adriatic islands – examples of different directions of tourism development)
Authors
Zlatar Gamberožić, Jelena
Type, subtype and category of paper
Conference abstracts, abstract, scholarly
Original
Anatomija otoka. 9. Simpozij: Otoci i krize: Otpornost i održivost otočkih zajednica / Blagaić Bergman, Marina ; Marčeta Frlan, Ivana ; Oroz, Tomislav ; Perinić Lewis, Ana ; Starc, Nenad – Zagreb : Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb ; Anatomija otoka- centar za istraživanje i razvoj, Vis, 2021, 35-36
ISBN
978-953-8089-74-9
Congress
Anatomija otoka. 9. simpozij: Otoci i krize: otpornost i održivost otočnih zajednica
Place and date
Lastovo, Hrvatska, 27.9.-29.9.2021
Type of participation
Lecture
Type of review
Local peer review
Keywords
Brač, Hvar, otpornost, održivost, razvojni pravci turizma
(Brač, Hvar, resilience, sustainability, development directions of tourism)
Abstract
Održivost i otpornost otoka ključne su teme pri istraživanju otoka, pogotovo u kontekstu održivog turizma kao jednog od ključnih ciljeva povećanja otpornosti (prema Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske, 2017). 1 Turistički su utjecaji, osim globalizacijskih i modernizacijskih, bili iznimno jaki na jadranskim otocima. Razvoj turizma je na njima bio jedan od bitnih ciljeva zaustavljanja depopulacije i premda je na nekim otocima (npr. Kvarnerskim otocima, Korčuli, Hvaru i Braču) izvršen, u mnogim je slučajevima ostao neostvaren (Lajić, 1992). S druge strane, među turističkim destinacijama je pri tom razvoju došlo do velike konkurencije koja je uvjetovala stvaranje brojnih noviteta u turističkoj ponudi kao i specifičnih oblika turizma kojima bi se gostu pružila jedinstvena iskustva (Đogić i Cerjak, 2015.). U tom se smislu pojavljuju različiti tipovi turizma, pa se iskorištavaju i specifične mogućnosti koje svaki otok ima, bilo da se radi o poljoprivrednim mogućnostima, prirodnim ljepotama ili tek povećanoj i uvelike rasprostranjenoj apartmanizaciji. Takvo, nerijetko nekontrolirano razvijanje turizma vodi masovnom tj. neplaniranom (stihijskom) turizmu koji se već pokazao infrastrukturno problematičnim u mnogim mjestima na otocima. U radu se prezentiraju primjeri različitih mjesta na otocima Braču (Povlja, Bol i Postira) i Hvaru (grad Hvar) te načini na koji ona odgovaraju na izazove turizma kroz četiri dimenzije održivog razvoja: ekološku, ekonomsku, kulturnu i socijalnu dimenziju. Ova četiri primjera pokazat će nam različite ' stupnjeve' održivosti i načine na koje se ona u pojedinom slučaju može povećati i osmisliti kroz različite principe djelovanja te kombinirani top down i bottom up pristup participacije stanovnika. Također, u slučaju Hvara će se pokazati koliko je pandemija COVID-19 utjecala na prošlogodišnju turističku sezonu, kao i njezini eventualni daljnji utjecaji. Zbog znatno smanjenog broja turista ukazuje se na ekološki pozitivne posljedice za grad Hvar, kao i potrebu daljnje vizije razvoja u smjeru otočke održivosti.
Source language
Croatian
Scientific area
Sociology
RELATED TO
Projects:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 – Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ – 2019-04) (POIROT)
Institutions:
Institut za društvena istraživanja, Zagreb
Profiles:
Jelena Zlatar Gamberožić (author)
